Crkvenoslavenski jezik u digitalnom dobu

U Staroslavenskom institutu, koji je nedavno pripojen Institutu za hrvatski jezik, još 1959. godine pod vodstvom Josipa Hamma i Vjekoslava Štefanića započeo je rad na načelima za izradu Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije. Temelj i polazište ovog golemog leksikografskog pothvata čini primarni korpus preuzet iz šezdeset i šest osnovnih hrvatskoglagoljskih rukopisnih izvora nastalih u razdoblju od 11/12. do 17. stoljeća, pisanih crkvenoslavenskim jezikom hrvatske redakcije. Ovaj iznimno vrijedan korpus obuhvaća cjelovito sačuvane kodekse – misale, brevijare, psaltire, rituale i zbornike – kao i fragmente apostola, misala, brevijara, legenda, apokrifa i homilija. Uz osnovni korpus, pri izradi rječnika redovito se konzultiraju i pomoćni izvori, koji uključuju druge glagoljske rukopise te tiskane glagoljske knjige, a koriste se kada značenje pojedinih natuknica ili oblika iz osnovnih izvora nije dovoljno jasno.

Početna stranica mrežnog Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije dostupna na poveznici rjecnik.stin.hr

Obrada prikupljene građe izvorno je provedena klasičnom kartotečnom metodom. Svaka riječ ima svoju leksikografsku karticu na kojoj su ispisani glagoljska natuknica s njezinom ćiriličnom transliteracijom, kontekstualni citat u kojem je riječ upotrijebljena te točan izvor iz kojega je preuzeta. Kartica sadrži i paralelni latinski i grčki tekst kao pretpostavljeni predložak, prijevod riječi na engleski i njemački jezik, gramatičku obradu riječi, inicijale autora koji ju je obradio te druge specifične obavijesti relevantne za leksikografski opis pojedine riječi. Važno je naglasiti da ovaj projekt nema takozvanu hrvatsku stranu, već je strogo usmjeren isključivo na crkvenoslavenski jezik hrvatske redakcije.

U tiskanom su obliku do sada objavljene dvije knjige Rječnika: I. svezak, koji obuhvaća riječi od slova A do vrêdь, te II. svezak, od riječi vrêdьnь do zapovêdnica. Nakon njih tiskana su još tri sveščića s građom od riječi zapovêdь do izgnilstvo, od kojih je posljednji, 23. svezak, izišao iz tiska 2021. godine.

Ovim izdanjem i pokretanjem mrežne verzije, Rječnik Staroslavenskog instituta ulazi u novu fazu razvoja. Na mrežnoj stranici rjecnik.stin.hr pokrenut je javno pretraživi portal s demoinačicom Rječnika. Voditeljica je Ana Mihaljević, a programsko-informatička rješenja osmislio je Josip Mihaljević. Posjet mrežnoj stranici nudi zanimljivo i interaktivno korisničko iskustvo. Na početnoj stranici vizualno su istaknuta glagoljska slova koja služe kao polazište za pretraživanje. Kako bi se olakšalo snalaženje onima koji tek svladavaju staro pismo, portal nudi praktično rješenje: jednostavnim pomicanjem računalnog pokazivača (kursora) iznad pojedinog glagoljskog znaka otvara se prozorčić s podatkom o tome kojem latiničnom slovu znak odgovara. Neposredno ispod tog popisa slova sustav svaki dan samostalno generira i ističe riječ dana. Ispod popisa slova nalazi se tražilica u koju se glagoljskim pismom upisuje riječ koju korisnik traži. Korisnicima je olakšan upis jer se postavljanjem kursora u polje za pretraživanje automatski otvara virtualna glagoljska tipkovnica s paralelnim latiničnim slovima. Pritiskom na tipku Enter sustav prikazuje rezultate koji obuhvaćaju sve natuknice u kojima se tražena riječ pojavljuje. Nakon odabira i potvrde željene riječi, na zaslonu se otvara dokument u PDF formatu koji donosi vjernu presliku stranice iz tiskanog izdanja sa svim bogatim leksikografskim podacima.

Osim putem tražilice, Rječnik se može pregledavati i slovo po slovo. No, kako i priliči glagoljskom korpusu, to pregledavanje ne odvija se abecednim nego tradicionalnim azbučnim redom. U ovoj razvojnoj demoinačici važno je uočiti razliku u stupnju obrađenosti građe. Naime, cjelovitu leksikografsku obradu i PDF preslike iz tiskanih knjiga mrežna baza nudi za riječi zaključno sa slovom Ž. Sva kasnija slova, od slova I do uvrštenog slova S, donose samo djelomični uvid u građu; za te natuknice navedena je riječ pisana glagoljicom, a ispod nje ćirilicom, kod nekih su pridodani i primjeri, no uz njih stoji jasna napomena da je natuknica još u izradi. Unutar samih otvorenih članaka tekst se pretražuje jednako lako kao i u bilo kojem drugom PDF-u, upotrebom standardne računalne funkcije za pronalaženje riječi (Find).

Mrežni format donosi i suvremene prednosti digitalnog povezivanja znanstvene građe. Pojedine riječi unutar članaka umrežene su funkcionalnim hiperpoveznicama koje korisnika izravno upućuju na druge povezane natuknice, čime se olakšava unutarnja navigacija kroz rječnik. Korak dalje u digitalnoj suradnji predstavlja i izravno povezivanje s međunarodnim mrežnim portalom Gorazd (gorazd.org), specijaliziranim digitalnim čvorištem za starocrkvenoslavenski jezik. Zahvaljujući toj integraciji, istraživači jednim klikom mogu pristupiti digitalnoj verziji monumentalnog djela Slovník jazyka staroslověnského, koji slovi kao temeljni referentni rječnik za ovo područje.

Usporedimo li ovu platformu s Digitalnom zbirkom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, uočavamo veliku prednost: u Akademijinu Rječniku nije moguće pretraživati unutar samih dokumenata i slova, dok mrežni crkvenoslavenski rječnik to omogućuje, što je funkcionalnost slična onoj u digitaliziranom izdanju Hrvatskog etimološkog rječnika Alemka Gluhaka. Kada se sve zbroji, ovo je izvrsno digitalno rješenje koje ima sve prednosti modernih e-knjiga. Istraživači sada s lakoćom mogu provjeriti nalazi li se neka riječ u određenom izvoru i na koji je način upotrijebljena. Bez funkcije računalnog pretraživanja, u tiskanom bismo formatu morali listati i iščitavati goleme tekstove, dok digitalni format donosi neusporedivu brzinu i praktičnost.